Da ne biste morali da čitate ceo DEVASTIRAJUĆI izveštaj EU parlamenta o Srbiji, dozvolite mi da u kratkim crtama predstavim o čemu će glasati evroparlamentarci na moj rođendan.
Usaglašeni izveštaj Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta predstavlja do sada jednu od najoštrijih ocena stanja u Srbiji.
Dokument zaključuje da je proces evropskih integracija praktično zaustavljen, da je došlo do ozbiljnog nazadovanja u oblasti demokratije, vladavine prava i medijskih sloboda, te da vlast nije ispunila ključne obaveze prema EU.
Najozbiljnije primedbe Evropskog parlamenta:
1. Zaustavljen evropski put Srbije uz ocenu da u brojnim pregovaračkim poglavljima nije ostvaren nikakav ili je ostvaren samo ograničen napredak.
2. Neispunjene obaveze za otvaranje Klastera 3, uključujući većinu zahteva iz non-pejpera iz novembra 2024. godine.
3. Produbljivanje političke krize i pad poverenja građana u institucije tokom višemesečnih studentskih i građanskih protesta.
4. Ozbiljni problemi sa izbornim procesom, uključujući:
a) pritiske na birače,
b) kupovinu glasova,
c) zloupotrebu državnih resursa,
d) zastrašivanje političkih protivnika,
e) nekažnjavanje izbornih nepravilnosti.
5. Teške optužbe vezane za lokalne izbore 2026. godine, uključujući nasilje, pretnje, napade na novinare i posmatrače, paralelne biračke spiskove i organizovano dovoženje birača.
6. Izostanak napretka u istrazi pada nadstrešnice u Novom Sadu, uz zabrinutost zbog mogućeg prikrivanja dokaza, kontradiktornih izjava zvaničnika i političkog uticaja na tužilaštvo.
7. Usvajanje tzv. “Mrdićevih zakona” ocenjuje se kao ozbiljan korak unazad jer:
a) slabe nezavisnost pravosuđa,
b) umanjuju autonomiju tužilaštva,
c) poništavaju deo reformi sprovedenih nakon ustavnih promena 2022. godine.
8. Policijska represija prema demonstrantima, studentima, aktivistima i novinarima, uključujući navode o:
a) prekomernoj upotrebi sile,
b) proizvoljnim hapšenjima,
c) političkom progonu,
d) nezakonitom nadzoru i praćenju.
9. Navodi o korišćenju špijunskog softvera i sistema masovnog nadzora, uključujući Pegasus, Huawei tehnologiju za prepoznavanje lica i druge biometrijske sisteme.
10. Najteže kritike medijskih sloboda poslednjih godina, uz konstataciju:
a) pogoršanja položaja novinara,
b) političkih napada na nezavisne medije,
c) koncentracije medijskog vlasništva,
d) nefunkcionisanja REM-a.
11. Najniži nivo usklađenosti sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU među kandidatima, uz kritike zbog:
a) bliskih odnosa sa Rusijom,
b) vojne saradnje sa Moskvom,
c) nabavke kineskog naoružanja i tehnologije,
d) politike balansiranja između EU, Rusije i Kine.
12. Nesaradnja u procesuiranju odgovornih za Banjsku, uz posebno pominjanje neprocesuiranja Milana Radoičića.
13. Nedovoljna posvećenost normalizaciji odnosa sa Kosovom, uz insistiranje na sprovođenju obaveza iz Briselskog i Ohridskog sporazuma.
14. Mogućnost suspendovanja ili ograničavanja evropskih fondova, uz zahtev da se finansijska podrška uslovi konkretnim reformama i poštovanjem demokratskih standarda.
Zaključak izveštaja je nedvosmislen: Srbija danas nije bliže članstvu u Evropskoj uniji nego prethodnih godina, već se suočava sa ozbiljnim upozorenjima zbog demokratskog nazadovanja.
Evropski parlament praktično poručuje da bez nezavisnog pravosuđa, slobodnih izbora, slobodnih medija, usklađivanja spoljne politike sa EU i normalizacije odnosa sa Kosovom nema daljeg napretka ka članstvu.
Politička odgovornost za takvo stanje prvenstveno leži na vlasti i predsedniku Vučiću i njegovim privescima, koji više od decenije kontrolišu ključne državne institucije.
Nakon godina obećanja o ubrzanom evropskom putu, Srbija je prema oceni Evropskog parlamenta ostala bez suštinskih reformi, sa oslabljenim institucijama, većim nivoom političke kontrole i sve izraženijom udaljenošću od standarda koje zahteva članstvo u Evropskoj uniji.
Sve deluje da se Tomino obećanje o Srbiji kao rupi na persijskom tepihu obistinjava!